Gdje prošlost susreće budućnost – Gdje gore s nizinama ljubuju

Općina Bosiljevo smještena je u središnjoj Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji između rijeka Kupe i Dobre, na samom ulazu u Gorski kotar i strateškom križanju autocesta koje vode iz unutrašnjosti Hrvatske prema Jadranu. Zauzima područje od 111.00 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala je 1 284 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 12 stanovnika/km2. Poštanski broj Bosiljeva je 47 251. Dan općine se slavi 15. lipnja, na dan sv. Vida mučenika.

Prema jugu Bosiljevo graniči s gradom Vrbovskim u Primorsko-goranskoj županiji, na jugoistoku s gradom Ogulinom, na istoku s općinom Generalski Stol te na sjeveru s općinom Netretić. Obuhvaća područje 43 naselja koja čine četiri mjesna odbora: Bosiljevo, Grabrk, Prikuplje i Vodena Draga. Spomenimo i kako kroz Bosiljevo prolazi trasa stare ceste Karoline koja je prva u 18.-om stoljeću spojila unutrašnju s jadranskom Hrvatskom. Ona je pala u drugi plan kada je početkom 19.-og stoljeća izgrađena cesta Lujzijana koja prolazi neposrednom blizinom Bosiljeva.

Nekada je Bosiljevo bilo dom hrvatskih plemića, bosiljevski dvorac jedan je od najznačajnijih hrvatskih nacionalnih spomenika – danas je Bosiljevo malo mjesto koje će putnika namjernika dočekati ljepotom svoje netaknute prirode, bjelinom narodne nošnje, blagom starih crkava i neotkrivenim tajnama slavne prošlosti.

Prostor općine reljefno je kraški kraj kroz koji se provlače brda: Družac (469 m), Rizine (298 m), Gradišće (299 m) i Privis (461 m) čiji lanac uranja na zapadu u rijeku Kupu, a na istoku u rijeku Dobru. Zbog reljefa i oštrije gorske klime žitelji se tradicionalno bave uzgojem otpornijih poljoprivrednih kultura i stočarstvom.

Izvorni zavičajni govor Bosiljeva je čakavski ikavsko-ekavski koji je s vremenom poprimio brojna kajkavska i štokavska obilježja pa se tako izgubila odnosno-upitna zamjenica ča u korist zamjenice kaj. Kao posljedica stalnih migracija stanovništva u bosiljevskom govoru javljaju se brojni vanjski utjecaji.

Posljednjih godina učinjeni su značajni pomaci u izgradnji komunalne infrastrukture. Cijelo područje općine je pokriveno vodovodnom mrežom, asfaltirane su lokalne ceste, mreža za napajanje električnom energijom je obnovljena te se tako poboljšao život u ovom kraju. Izgradnjom autoceste Zagreb – Rijeka kao i čvora za Split i Rijeku, stvoreni su uvjeti da Bosiljevo ponovno postane perspektivno mjesto za život i rad. Udaljenost od Bosiljeva do Zagreba kao i do Rijeke iznosi svega 70 km. Zbog takvog izuzetnog prometnog položaja izgrađena je industrijsko – poslovna zona. Snažnu perspektivu razvoja današnje rukovodstvo općine vidi u stavljanju u funkciju industrijsko – poslovne zone kao i u razvoju poljoprivrede te turizma. Područje Bosiljeva je zbog svojih prirodnih i povijesnih značajki pogodno za razvoj ekoturizma, seoskog turizma, cikloturizma kao i pustolovnog te kulturnog turizma. Bogato stanište divljači preduvjet je za razvitak lovnog turizma. Obrtništvo, sitno i malo poduzetništvo već dugi niz godina predstavljaju okosnicu razvoja ovoga kraja.

Kulturno – povijesni spomenici ovoga kraja: Stari grad Bosiljevo s parkom, ostatci dvorca Stelnika, mnogobrojne crkve i kapele kao i prirodne ljepote: živopisna brda, kristalno čiste rijeke Kupa i Dobra, bistri izvori i razigrani potoci, prostrane šume bogate gljivama i kestenom te neistražene špilje, neizmjerno su bogatstvo koje krasi Bosiljevo.

Sa svojom ruralnom tradicijom, brojnim kulturno-povijesnim spomenicima te izvornom ljepotom, Bosiljevo se mora nalaziti na svim turističkim zemljovidima i vodičima Lijepe Naše. Danas su stvoreni uvjeti za bolji život i ostanak na rodnoj grudi gdje ljubuju nizina i gorje, dvorci čuvaju tajne stare slave djedovine, u srcu domovine, na pragu gorske i ravničarske Hrvatske.

Dobrodošli u naše Bosiljevo!

riječ načelnika
transparentna javna nabava
strategija razvoja
strategija upravljanja imovinom
zaželi
wifi4eu
karlovačka županija
grad duga resa
tz duga resa
katastar
izbori za eu parlament
izbori u bosiljevu
lokalni izbori